Vlada priprema Akcioni plan za realizaciju Strategije za inkluziju Roma i Egipćana

Ministarstvo ljudskih i manijskih prava u saradnji sa Evropskom komisijom i Savjetom evrope kroz projekat “Roma integration III” organizovalo je trodnevnu radionicu za pripremu Akcionog plana za period 2024/2025. godinu za implementaciju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana koju je Vlada Crne Gore usvojila za period 2021/2025. Na radionici su učestvovali predstavnici institucija, međunarodnih organizacija, i civilnog sektora.

Sokolj Beganaj, Nacionalni kooordinator za implementaciju Strategije i načelnik u Odjeljenju za unapređenje položaja Roma i Egipćana pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava kazao je da novi Akcioni plan obuhvata sve oblasti u kojima se romska i egpćanska zajednica suočava sa određenim problemima.

„To je oblast na primjer zdravsta, zapošljavanja obrazovanja , stanovanje diskriminaciija i anticiganizama, borbe protiv trgovine ljudima, ugovoreni brakovi, prosjačenje, znači sve oni problemi sa kojima se suočava romska zajednica“.

Sokolj Beganaj, Nacionalni koordinator za implementaciju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2021-2025 – Fotografija: RomaNet

Beganaj je kazao da je prethodna Strategija dala značajne rezulate po pitanju položaja romske zajednice, te da je implementacija prethodnih akcionih planova tekla planiranom dinamikom.

“Do sada smo veoma zadovoljni, jer znajući šta je sve do sada urađeno, i gledajući Akcione planove koje smo u prethodnom periodu radili, sve teče svojom dinamikom. Mislim da smo veoma značajni pomak uradili. Kod zapošljavanja, uključili smo 26 saradnika u oblasti obrazovanja i 21 u oblasti zdravsta i socijalne zaštite. Sve njih 21 saradnika, trenutno finansira Ministarstvo ljudskih i manjiskih prava uz Zakonom buđeta koja je obezbjedila sredstva da ih finansira u 2023. i 2024. godini. Takođe smo obezbjedili odnosno sklopili jedan Memorandum sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom zdravlja i Zavodom zapošljavanja za sistematizaciju radnih mjesta svih ovih oblasti, ljudi koji će ostati da rade od 2025. godine za stalno, tako da smo mnogo zadovoljni”.

Osim ovih najavljenih pozitivnih vijesti za Saradnike iz romske zajednice koji će od januara 2025. godine biti formalno zapošljeni u Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Beganaj je kazao da se realizacija Strategije suočava sa izazovima zbog česte promjene vlasti i strukture zaposlenih u Vladi koji direktno rade na implementaciji aktivnosti. Neki od članova Radne grupe koja radi na izradi novog Akcionog plana su novi u oblasti inkluzije Roma i tek se upoznaju sa Romima i problemima sa kojima se suočavaju.

“Znajući da je u toku došlo do izmjene vlasti, tako da imamo sad novu Vladu, nova Ministarstva, nove članove, koji su uključeni u tim ministarstvima sada trenutno radimo sa njima, upoznajemo ih sa problemima i poteškoćama. Prvi put se neki članovi komisije susreću sa problemima romske populacije, sada im je sve ovo novina, koliko je to more problema sa kojima se susreće romska i egipćanska populacija, i pokušavamo da nađemo zajednička rješenja. Oni više uče od starih članova komisije, koji su prekaljeni borci koji znaju svaki problem i kako naći rješenje i na taj način upijaju da bi se kasnije nadogradili njihovo znanje i da bi oni pronašla rješenja koja se mogu uključiti u njihove institucije”, objasnio je Beganaj.

STANOVANJE I PRAVNI STATUS GORUĆI PROBLEMI

Među najvećim problemima Beganaj ističe stanovanje, pravni status kao i školski prevoz za romsku djecu do škole, i njihov adekvatan pristup obrazovanju.

“I dalje imamo problem stanovanja. Imali smo nedavno priliku u Baru da vidimo da su četiri osobe iz romske zajednice izgubili život u požaru jer su im objekti bili od lako zapaljivog materijala. Pokušavamo da pronađemo nova rješenja ljudima koji su bez mjesta stanovanja. Pokušavamo da nađemo rješenja vezano za rješavanje pravnog statusa jer smo saznali da još 450 do 500 mogu da budu sa nerješenim pravnim statusom, i da nađemo te skraćene procedure ili da nađemo dodatna rješenja kako bismo u dvije godine, dok traje ovaj Akcioni plan, mogli rješiti.

Međutim, predstavnici civilnog sektora smatraju da dosadašnje strategije i napori koji su uloženi nisu dali dovoljno rezultata te se zbog toga dešava da se određene aktivnosti prenose iz strategije u strategiju.

Dijana Anđelić, iz njemačke organizaciije Help koja se 20 godina bavi inkluzijom Roma, nije zadovoljna sa dosadašnjim ostvarenim rezultatima Strategijom.

„Ja moram nažalost da konstatujem da nisam zadovoljna razultatima koji su postignuti kako prethodnim Akcionim planom, tako i Strategijom za ovaj period uopšte. Čini mi se da samo prepisujemo aktivnosti iz godine u godine, a da na konkreteno rješavanje onih gorućih problema koje se tiču romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori se radi vrlo malo, i negdje sam taj stav podijelila i sa grupom danas. Mi kao radni tim bi trebalo da konkretizujemo implementaciju ove strategije, trebamo da identifikujemo prioritete i da konkretizujemo predloge koji bi išli kasnije prema svim institucijama da bi u narednom periodu konretno podržali odnosno rješili određene probleme koje se tiču romske i egipćanske zajednice. Prije svega rješavanje pravnog statusa, a zatim i sva ostala pitanja koja su nažalost za romsku i egipćansku zajednicu. Sanovanje, obrazovanje i socijalne nkluziije i u zapošljavanju i zdravstvu i u eliminisanju diskriminacije, odnosno rad na antidiskriminaciji, na svim tim konceptima koji obezbjeđuju što veći stepen integracije romske i egipćanske populcije u Crnoj Gori, ali i smanjenje te distance, koja je najveća nažalost prema romskoj i egipćanskoj zajednici u Crnoj Gori“, poručila je Anđelić.

Dijana Anđelić, direktorica njemačke organizacije Help u Crnoj Gori – Fotografija: RomaNet

Elvis Beriša, izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” smatra da prethodne Strategije nijesu dale dovoljno rezultata i da romska zajednica nije osjetila puno koristi od svih dosadašnjih Strategija i Akcionih planova.

“Ako uzmemo u obzir da su iza nas državni i medjunarodni strateški dokumenti i inicijative kao što su Dekada Roma 2005-2015, Integracija Roma 2020, gotovo četiri implementirane državne Strategije za unapređenje položaja Roma, zatim mnogobrojni projekti kako države Crne Gore, tako i međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija koji su finansirani od strane Vlade Crne Gore djelimično, a najvećim djelom sredstvima Evropske unije i stranih ambasada, zasigurno možemo reći da je adekvatan napredak izostaoi, da nijesmo postigli rezultate koje smo ciljali, i da najveći dio romske zajednice nije osjetila konkretnu korist na svojoj koži koju je trebala da osjeti”, kazao je Beriša.

Elvis Beriša, izvršni direktor Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” – Fotografija: RomaNet

Beriša je podsjetio da svi relevantni izvještaji međunarodnih organizacija i Vlade Crne Gore ističu najveći stepen etničke distance i diskriminacije prema romskoj zajednici. Naglasio je i izazove u oblasti brazovanja.

“I dalje imamo mali procenat romske djece uključene u predškolske ustanove, svega 16% djece je uključeno u vrtiće, osnovnu školu završava 56% romske djece dok je procenat kod učenika većinske populacije 96%, srednju školu završava svega 3% romskih učenika dok je taj procenat 86% kod neromske zajednice, a broj studenata iz romske zajednice je poražavajući, svega 18 studenata na nivou cjele države. Imamo kvantitavne rezultate u oblasti obrazovanja, međutim značajan broj romske djece u višim razredima nije elementarno opismenjeno i zato je mali broj onih koji uspiju da završe srednju školu ukoliko je uopšte i upišu. Ovo je samo jedna oblast, goruće probleme možemo naći i u ostalim sferama života Roma, stanovanja, većina Roma živi uglavnom u neformalnim naseljima izolovanim od gradske sredine bez adekvatne infrastrukture, svjedoci smo da na ulicama možemo zateći sve veći broj djece koja žive i rade na ulici, pristup tržištu rada je dvostruko otežan, a diskriminacija je prisutna svakodnevno u životima romske zajednice”, poručio je Beriša.

 Dijana Anđelić je kazala da sve navedeni problemi, ali i mnogi drugi sa kojima se romska zajednica svakodnevno suočava rezultirju sa sve većim stepenom siromaštva unutar romske zajednice.

“Siromaštvo u romskoj i egipćanskoj zajednici se produbljuje, situacija se po mom mišljenju, i informacijama koje imamo sa terena, ne popravlja. Čini mi se da bi država trebala u tom dijelu da interveniše mnogo konkretnije”, ocjenila je Anđelić.

Ona je kazala da bi u tom pravcu trebalo iskoristiti I fondove koji sun a raspolaganju za veće zapošljavanje Roma.

“Postoje mnoge mjere koje Zavod za zapošljavanje nudi u aktiviranju pripadnika romske i egipćanske zajednice, ali mislim da bi sa nekim praksama koje postoje u Evropi i regionu kroz opredjeljivanje određenih buđetskih sredstava ili sredstava koje bi se generisali iz fondova kao što je Evropski socijalni fond iz Evropske unije, ta sredstva direktno usmjerena na razvoj preduzetništva u romskoj zajednici i na dodatno zapošljavanje pripadnika romske i egipćanske zajednice. Čini mi se da u toj zajednici postoji ogroman potencijal kako za sva nezaposlena lica, tako za mlade koji su obrazovani, sposobni i mislim da na kvalitetan način mogu kroz radni angažman mogu doprinjeti razvoju Crne Gore”.

Rezultati ovog akcionog plana mjeriće se kaže Beganaj na osnovu indikatora koji su postavljeni.

“Mi imamo posebne indikatiore na početku, u sredini i na kraju Strategije, i te indikatore pratimo. Prije početka izrade nove Strategije uvjek radimo istraživanje na kojem vidimo početno stanje. Nakon dvije godine vidimo kako je tekla implementasija tog Akcionog plana i koji su rezultati postignuti i da li smo zadovoljni. Na kraju, kada sumiramo nakon četiri ili pet godina onda sve vidimo šta smo postiugli, da li smo uspjeli da ispunimo naše indikatore i da li je došlo do promjene u romskoj zajednici”, objasnio je Beganaj.

Akcioni plan i planirane aktivnosti treba da uključe i preporuke iz Izvještaja o napretku Crne Gore u kojem Evropska komisija ocjenjuje trenutno stanje kao i preporuke sa posljednjeg Ministarskog sastanka o integraciji Roma koji je održan u Sjevernoj Makedoniji 2023. godine.

Predstavljanje ključnih rezultata u 2023. godini – Fotografija: RomaNet

“Evropska komisija (EK) je usvojila Evropski nacionalni strateški okvir za period 2020-2030 sa kojim naša Strategija mora biti usaglašena, a to prije svega znači da sve aktivnosti i mjere predvidjene našom Strategijom moramo usmjeriti kako bismo ostvarili rezultate shodno preporukama koje EK daje godišnjim izvještajem o napretku Crne Gore, a tu su i Poznanska deklaracija kojom se Vlada Crne Gore obavezala da će ostvariti postavljene ciljeve do kraja ove godine, zatim preporuke Savjeta evrope i OSCE-a, kao i mnoge druge. Međutim, možemo konstatovati da mnoge preporuke ostaju samo to: “preporuke”, i ništa više”, ocjenio je Beriša.

Evropska komisija je, kaže Beriša, u posljednjem izvještaju o napretku ukazala je na diskriminaciju u oblasti političkih prava: “jer nije bilo promjena u vezi sa smanjenjem praga za političko zastupanje Roma u Parlamentu. Mi, ni ovim novim Akcionim planom nijesmo bili u mogućnosti da nešto konkretnije planiramo da se promjeni trenutno stanje. Dakle ne postoji politička volja za to”, zaključio je.

Preporuke se takođe odnose na sistemsko eliminisanje dječijeg prosjačenja, ali Beriša naglašava da se ni u ovoj oblasti nije uradilo dovoljno.

“Svjedoci smo da se i dalje nije ništa promjenilo u ovom polju. Izvještaj EK ukazuje i na to da Crna Gora ne preduzima dovoljno koraka u ispunjenju svojih obaveza u vezi sa apatridijom preporučenih od strane UNHCR-a. To se lako da vidjeti i na terenu, još uvjek imamo generacijski nerješen pravni status romskih porodica i do tri generacija nažalost. Crna Gora može imati rezultate implementacijom ovog Akcionog plana jedino ukoliko suštinski i potpuno realizuje planirane aktivnosti, bez obzira što nijesmo bili u mogućnosti da mnoge preporuke uvrstimo u ovaj Akcioni plan”, naglasio je Beriša.